spuh.hr

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Dobrodošli na stranice SPUH-a

Novi mobiteli

E-mail Ispis PDF

Jutarnji list, 19.12.2017.

VIŠE OD 50 MILIJUNA KUNA NA MOBITELE

Objavljen natječaj za uređaje i tarife koji će ići dužnosnicima čak 35 državnih i javnih ustanova!

(samo na znanje)

 

Vlada reže plaće 65.000 službenika

E-mail Ispis PDF

VLADA REŽE PLAĆE 65.000 SLUŽBENIKA:
Ukidaju se neki dodaci i uvodi novi sustav platnih razreda

Foto: PixsellAutor: Danas.hr 17:46 19.12.2017

Jedini službenici koje ove škare neće dohvatiti, prema prijedlogu zakona, su policajci.

65 tisuća zaposlenih službenika i namještenika u državnim službama ostaje bez dodatka na staž od 0.5 posto godišnje, stoji u prijedlogu novog zakona o plaćama državnih službenika i namještenika koje je izradilo Ministarstvo gospodarstva. Službenici u državnim tijelima, carinici, poreznici, policajci, pravosudni policajci, inspektori… Svi oni dobivat će manju plaću, ne samo zbog ukidanja dodatka za minuli rad, već i zbog novog sustava platnih razreda u koje će se službenike smjestiti temeljem godina radnog staža, ne uvažavajući pritom dodatke od 4, 8 i 10 posto na koje imaju pravo službenici s 20 i više godina radnog staža. Izgubljeno se može nadoknaditi napredovanjem koje ovisi o godišnjim ocjenama službenika, piše Novi list.

Posebni uvjeti rada

Pritom se ograničavaju dodaci na posebne uvjete rada, ali i kolektivno pregovaranje. Propisuje se da državni i policijski službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada imaju pravo na dodatak na osnovnu plaću u visini do 20 posto, što je i iznos na koji se ograničavaju i dodaci za one koji rade na ‘pojedinim vrstama poslova od posebnog interesa za državnu službu’.
Istovremeno se propisuje da se kolektivnim ugovorom mogu urediti uvećanja osnovne plaće za rad noću, subotom, nedjeljom, blagdanima, zakonom utvrđenim neradnim danima, kao i dodaci za smjenski rad, dvokratni rad i rad u turnusu.
Jedini službenici koje ove škare neće dohvatiti, prema prijedlogu zakona, su policajci koji bi i s donošenjem novog zakona trebali zadržati postojeća prava i platni sustav.

Naputak Europske komisije

Vlada u rezanje kreće jer se na to obvezala Europskoj komisiji. Radi se o jednoj od reformskih mjera na kojoj se počelo raditi još u vrijeme SDP-ove vlade. Aktualna Vlada želi čim prije donijeti ovaj zakon kako bi EK uvjerila da poštuje Europski semestar i provodi reforme.

Reforma sustava plaća u državnoj službi
Službenici će biti razvrstani u 12 platnih razreda, a svaki će od njih imati 12 platnih stupnjeva unutar kojih se utvrđuju početni koeficijenti za svako radno mjesto. Ostaju sadašnji propisi godišnjeg ocjenjivanja rada te sustavi upozorenja, piše Novi list.


Ažurirano Utorak, 19 Prosinac 2017 20:32
 

Reakcija Sindikata pravosudne policije

E-mail Ispis PDF


24 sata, 19. prosinca 2017.

'Ukrade li nam Vlada Božić, spremni smo blokirati zatvore'
Prema prijedlogu Zakona o plaćama pravosudni policajci imali bi do 20 posto manje plaće. Sindikat ne prihvaća prijedlog i traži da se prihvate primjedbe. U suprotnom, tvrde, kreću s nizom akcija... Autor: Vilim Cvok Utorak, 19.12.2017. u 18:49 Bude li se Vlada ponašala kao Grinch i ukradu li nam Božić spremni smo za "bijeli štrajk" i pokretanje drugih industrijskih akcija- kaže nam predsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske Armin Tatarević.
Sindikat je, naime, u četvrtak na sastanku radne skupine dobio prijedlog Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika prema kojem bi im se plaće smanjile za 15 do 20 posto. Prema prijedlogu Zakona ukinuli bi im plaćeni minuli rad koji se sada plaća 0,5 posto po godini staža, a dodatak za posebne uvjete rada bi se sa 30 smanjio na maksimalno 20 posto. - Tražimo da se donese posebna Uredba kojom bi se regulirali dodaci za pravosudnu policiju i koja bi bila na razini sadašnje. Ministarstvo pravosuđa je trebalo dostaviti radnoj skupini da je i naša služba specifična i u kojim uvjetima radimo. Ali nije. Što ih briga za pravosudnu policiju - ogorčeni su pravosudni policajci. -
Najveću primjedbu imamo na način razvrstavanja pravosudne policije u platne razrede. Predlagatelj zaboravlja ili namjerno ignorira da i pravosudna policija ima zvanja, te da bi i pravosudnu policiju trebalo razvrstati na temelju uvjeta zvanja i stečenom stupnju obrazovanja. Po njihovom razvrstavanju mi smo referenti, dežurni će biti savjetnik ili viši savjetnik. Pitamo se hoće li probleme s zatvorenicima rješavati službenici iz administracije ili možda kvartovski policajac- navodi se u priopćenju sindikata. Primjerice pravosudni policajac s 33 godine staža koji radi samo jutarnju smjenu bi s 5300 kuna ( u što ulaze svi dodaci, minuli rad i 30 posto dodatka na uvjete rada), prođe li prijedlog Vlade, spao na 4000 kuna. - Ako im to prođe nek si nađu čovjeka koji će im za te novce čuvati Srđana Mlađana - ogorčen je naš sugovornik. Pravosudni policajci, kojih je 2000, ističu kako ih je i sad premalo. Ove godine 50-ak ih je dalo otkaz zbog malih plaća i loših uvjeta rada. - Dio kolega koji ima uvjete tražio je od Uprave za zatvorski sustav da ih umirove, ali su im odgovorili kako od toga nema ništa i da zbog potrebe službe ne mogu u mirovinu - kaže nam predsjednik SPPH-a Armin Tatarević dodajući kako prema tome "što više radiš, više gubiš". Sindikat je u ponedjeljak dostavio svoje prijedloge i primjedbe na prijedlog Zakona o plaćama koji je, ističu, za njih neprihvatljiv. Podsjećaju kako je prvi sastanak radne skupine održan 28 . lipnja 2017. te da je sve nastavljeno tek u prosincu uz pritisak da sve mora biti gotovo do kraja godine. Ističu i kako je pregovore od ministra rada Marka Pavića preuzela potpredsjednica Vlade Martina Dalić.
- Ako se na novom sastanku u četvrtak ne usvoji niti jedna naša primjedba ili prijedlog te se prijedlog Zakona o plaćama uputi u Sabor spremni smo na bijeli štrajk, odnosno strogo ćemo se držati pravila, i nećemo zbog manjka ljudi improvizirati kao do sada. Ljudi razmišljaju o potpunoj blokadi. Neće se izlaziti na sudove i preprate itd., jedino zatvorenici to neće osjetiti. Opcije se razrađuju- kaže predsjednik sindikata Tatarević upozoravajući kako pregovore pozorno mote i djelatnici carine i porezne uprave koji su također nezadovoljni.
New layer...
Ažurirano Utorak, 19 Prosinac 2017 20:31
 

Porezna ratnim brodom skuplja harač po otocima

E-mail Ispis PDF

Indeks.hr

Porezna ratnim brodom skuplja harač po otocima - prema Todoriću nisu bili ratoborni

Piše: Marko Repecki utorak, 27.6.2017. 11:25

POREZNA uprava jedan je od najtrulijih dijelova državne administracije. Svojim predanim radom dali su veliki doprinos ekonomskom propadanju Hrvatske, koja će za koju godinu vrlo vjerojatno postati najsiromašnija članica EU. Porezna uprava je za progon onih koji pokušavaju nešto raditi, kako smo jučer vidjeli, angažirala čak i ratne brodove. Ratni brod s poreznicima viđen je u mjestu Sali na Dugom otoku, mjestu s nekoliko stotina stanovnika i time je Porezna slikovito pokazala svoj način rada - gazi male, a okreći glavu od kriminala velikih.

Porezni inspektori u inspekciju na otoke idu vojnim brodovima Proganjaju male, Todorića nisu smjeli ni taknuti Sjećamo se scena s tržnica, nakon što je prije nekoliko godina uvedena "fiskalizacija". Osim toga, sjećamo se i akcija jakih snaga Carine, koja je nakon ulaska u EU izgubila dio posla, pa se prebacila na progon penzionera koji uz cestu "nelegalno" prodaju sir i med. No, takav mobing Porezne ne doživljavaju samo razni prodavači, nego i male i srednje tvrtke, koje su temelj ekonomije. Isti ti poreznici koji sada ratnim brodovima obilaze otoke, nisu baš ratoborni kada su u pitanju veliki porezni obveznici, što nam je odlično pokazao slučaj Agrokor, kojeg nisu smjeli ni taknuti, a situacija se toliko zakomplicirala da ni do danas nisu objavljena izvješća te kompanije za prošlu godinu.

HOĆE LI NETKO IZ POREZNE U ZATVOR? Proganjaju slastičare, a od kriminala u Agrokoru okreću glavu Dok su proganjali prodavače na placu, penzionere i slične potencijalne utajivače poreza, nitko se nije sjetio pročešljati Agrokorove poslovne knjige i pogledati što se tamo događa -ima li možda kakvih "nepravilnosti", mulja li se u poslovnim knjigama, jer takve stvari, naravno, utječu na iznos obveza prema državi.

Službenici Ministarstva financija nisu se osjećali pozvanima ni provjeriti što se događa sa sada već legendarnim Todorićevim rokovima plaćanja, koji samo u iznimnim slučajevima mogu biti rastegnuti na godinu dana, no državna administracija očito je tretirala najveći trgovački lanac kao "iznimni slučaj". Administracija uništava ekonomiju Ovakvo ponašanje državne administracije, koja jednima pogoduje a druge gazi, osim što je nepravedno, ima i ogromne negativne efekte na ekonomiju i cijelo društvo. Ekonomija nije Todorić, nego 100 tisuća malih firmi, a one rade sve bolje

Mali i srednji poduzetnici zapravo su temelj ekonomije, zapošljavaju najveći broj ljudi, rastu, izvoze, i svaka pametna država im nastoji na sve moguće načine olakšati posao - ukloniti bespotrebne barijere, imati pozitivan odnos prema njima, jer od njihovog razvoja u konačnici korist imaju svi - i vlasnici, i radnici i država.

No hrvatska administracija to ne razumije, a rezultati njihovog rada su vidljivi - prestigle su nas nekada siromašne zemlje poput Češke i Slovačke, a pri dnu ljestvice u EU guramo se s Rumunjskom i Bugarskom, kojima ćemo također uskoro gledati u leđa.

Komentar: Ima li potrebe komentirati (bolesno)???

Ažurirano Srijeda, 28 Lipanj 2017 11:35
 

Najave izmjena zakonodavstva - Glas Slavonije 02.06.2017.

E-mail Ispis PDF


Probuđen strah od još veće nesigurnosti radnih mjesta

NAJAVE IZMJENA RADNOG ZAKONODAVSTVA
Sindikati upozoravaju na enorman rast rada na određeno i agencijskog rada u Hrvatskoj

(GLAS SLAVONIJE) Dok Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavljuje izmjene Zakona o radu, a koje idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnih mjesta i novih oblika rada, hrvatski radnik strahuje od tog procesa jer je bauk nesigurnosti radnog mjesta sve veći.

Sindikati upozoravaju da prostora za daljnju flekisibilizaciju više nema te da je dosad samo išla naruku poslodavaca. Upozorava na to i istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb, OVI indeks, razvijeno u suradnji s portalom MojPosao. Govori, istina, u prilog oporavku na tržištu rada, no ističe i rast rada na određeno. U prva četiri mjeseca 2017. godine potražnja za radnom snagom porasla je za 30 posto u odnosu na 2016., no čak 47 posto oglašenih radnih mjesta bilo je na određeno.

Iznad prosjeka EU-a

- Daljnje fleksibilizacije ne može biti, nema ni prostora, ni razloga za to. Jedina fleksibilizacija koja se smije dogoditi jest ona naruku radniku, da može pomiriti radne i privatne obveze. Pokazatelji govore da u Hrvatskoj od ukupnog broja zaposlenih njih čak 19,3 posto radi na određeno, a prosjek Europe je 12 posto - upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever. Za taj proces krivi SDP-ove vlade, Račanovu i Milanovićevu, te dodaje da tu praksu sada prihvaća i HDZ-ova.

– Fleksibilizaciji rada na štetu radnika pridonijele su upravo izmjene ZOR-a 2003., kada se snažno otvorio prostor za rad na određeno, a to je nastavljeno 2013. i 2014. Tako dalje ne može jer za posljedicu takvog sustava imamo odlazak mladih i cijelih obitelji iz Hrvatske jer ovdje, u takvoj nesigurnosti radnog mjesta, nemaju budućnosti. Odlaze i visokoobrazovani i sve to drastično smanjuje potencijale zemlje koja bilježi najveći rast udjela rada na određeno u EU-u - upozorava Sever te podastire poražavajuće brojke: “U ožujku je čak 94 posto novozaposlenih na određeno.” Na djelu su, dodaje, nesigurni oblici rada izvan svake mjere – rad na određeno, rad preko agencija, angažman studenata.

Nesigurni oblici rada znače nezadovoljnog radnika s manjom produktivnošću.

- Svi ti trendovi su neizbježnost. Na djelu je ljudožderski kapitalizam, profit pod svaku cijenu. Mi tu ništa ne možemo - slikovito komentira đakovački ekonimist Mirko Križić.

Na rast rada na određeno upozoravaju i u Sindikatu turizma i usluga (STUH). Upravo u turizmu ovo ističu kao boljku – brojni poslodavci rad na neodređeno zamijenili su ugovorima na određeno i sezoncima.

- Iz najava ministra Ćorića o izmjenama radnog zakonodavstva vidljiva je namjera daljnje fleksibilizacije, a već ovo što je dosad napravljeno s ugovorima na određeno poprima ozbiljne razmjere. I agencijski poslovi na putu su fleksibilizacije što ljude odvodi izvan zemlje - kaže predsjednik STUH-a Eduard Andrić.

Reforme potrebne

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju da je tržište rada jedno od područja na kojemu su reforme najpotrebnije.

- Činjenica je da je od početka krize, od 2008., u porastu broj ugovora na određeno, no smatramo da s obzirom na krizu u kojoj smo bili gotovo 10 godina i u kojoj je puno poslodavaca poslovalo na rubu, to nije čudno. Do početka krize Hrvatska je imala broj takvih ugovora u skladu s prosjekom EU-a, no s krizom i nesigurnošću poslovanja taj se broj značajno povećao. U državama EU-a postoje i puno fleksibilniji oblici zapošljavanja od ugovora na određeno, koji kod nas ne postoje ili se toliko ne koriste. Dobar primjer je agencijski rad koji je u EU-u mnogo rasprostranjeniji. Dakle, treba imati širu sliku - kaže HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nataša Novaković.

Kako najave o izmjenama ZOR-a idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnog mjesta, a Vlada istovremeno promiče mjere za demografski oporavak, Krešimir Sever kaže kako je tu na djelu dihotomija unutar iste vlasti. Na upit hoće li dići glas protiv ovakvih najava izmjena ZOR-a, sindikalisti zasad oprezno odgovaraju. “Zasigurno ćemo organizirati industrijske akcije, no od mjerodavnih želimo čuti što se točno sprema”, kaže Andrić.

– Nastavi li se s fleksibilizacijom, nemamo izbora jer Hrvatska to ne može podnijeti. Ne može postojati takva politika koja će se do te mjere odnaroditi. Ako nam se to izmjenama ZOR-a sprema, onda na ulicu trebaju izaći svi, i radnici, i umirovljenici zbog svojih unuka, i roditelji zbog svoje djece, i mladi zbog svoje budućnosti”, kaže Sever.

Suzana ŽUPAN

MRMS: Štititi radnike i pridonijeti razvoju poduzetništva

Na naš upit o tome na što će se konkretno odnositi izmjene ZOR-a te kako komentiraju najave o daljnjoj fleksibilizaciji radnih mjesta i novim oblicima rada, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) stigao je kratak odgovor. “Promišljanja Ministarstva rada i mirovinskoga sustava usmjerena su k pronalaženju izmjena radnog zakonodavstva koje će pridonijeti razvoju poduzetništva u Hrvatskoj, a istodobno u što većoj mjeri štititi položaj radnika, u suradnji s našim socijalnim partnerima, uz istodobno kontinuirano usklađivanje s europskom pravnom stečevinom”, odgovor je Ministarstva.

Stjepan Šterc, demograf

Nesigurnost radnog mjesta okidač za iseljavanje

Najave daljnje fleksibilizacije radnih mjesta zabrinjavaju i demografe. “Od 2011. u migracijama sudjeluje više od 50 posto stanovništva u dobi od 19 do 39 godina. Od 2011. do danas napustilo nas je, prema podatcima stranih država, više od 250.000 ljudi od kojih je oko 180.000 radno aktivne dobi, dobre obrazovne strukture. To nije ruralna migracija. Hrvatsku napuštaju i nezaposleni i zaposleni, a nesigurnost radnog mjesta pokazala se kao dominantan, prevladavajući razlog”, upozorava demograf Stjepan Šterc.

Nataša Novaković, direktorica HUP-a za radne odnose i ljudske potencijale

Radne odnose fleksibilizirati u korist i poslodavca i radnika

“HUP snažno podržava intenciju MRMS-a da se iduće godine krene sa značajnim reformama, te da se radni odnosi učine fleksibilnijima na obostranu korist i poslodavaca i radnika. HUP izmjene ZOR-a smatra nužnima jer sadašnji Zakon ne prati trendove ni promjene nastale na tržištu rada zbog digitalizacije. U posljednjih 10 godina način na koji obavljamo svoje poslove drastično se promijenio, velik broj poslova može se obavljati čak i samo upotrebom pametnih telefona i prijenosnih računala. Upravo stoga mislimo da je Zakon potrebno modernizirati, omogućiti fleksibilnije mjesto rada i vrijeme rada te sukladno dobrim EU praksama uvesti nove oblike rada. Ono što također smatramo nužnim jest da se posebna pozornost pokloni malim poslodavcima te da se njima omogući jednostavnije zapošljavanje odnosno otkazivanje ugovora o radu. Iako se ZOR već nekoliko puta otvarao, mijenjao i usklađivao s pravnom stečevinom EU-a, većih promjena nije bilo, a samo usklađivanje je loše provedeno”, ističe HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nataša Novaković.

Ažurirano Srijeda, 07 Lipanj 2017 10:08
 


Stranica 2 od 61

Anketa

Smatrate li da će Vlada držati dogovora oko povećanja plaća za 6 %?
 

Prijava korisnika

Tko je Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 21