spuh.hr

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Dobrodošli na stranice SPUH-a

Novi list

E-mail Ispis PDF

Oda za uhljebe KOMENTAR SANJE MODRIĆ (Novilist.hr) Galameći kako ovo društvo upropaštavaju uhljebi, poderali su grlo sabornici (koji prvo gledaju kako će sebi nabaciti kakvu korist), poslodavaci naklonjeni ultimativnom ekonomskom liberalizmu (koji svoje radnike smatraju marvom i plaćaju na kapaljku), japiji s bankarskim bonusima, pa i novinari. I stvarno.

Nema diskusije o tome da nas je do kosti izjela ova korupcijska balkanska kultura poklanjanja radnih mjesta po stranačkoj, rođačkoj i prijateljskoj liniji. No, u tom pravedničkom žaru i bijesu, upalo se u ekstremizam: stigli smo do toga da se uhljebskim epitetima sada paušalno krsti sve u državnom i javnom sektoru. Publika je postala nabrijana gdje god se prima plaća iz proračuna. Skroz se pokvario naš mali i labilni kompas. I pristojno bi bilo, a i ljudski, pilu malo okrenuti naopako zbog onih tisuća i tisuća »običnih« trudbenika koji grbače na šalterima i lome se radeći za dvoje i troje u bolnicama, centrima za socijalni rad, u vrtićima, policijskim postajama i školama. I to za četiri ili pet tisuća kuna. Sjedeći na rasklimanim stolicama. Hraneći se slancima za dvije kune iz pekare.

Gutajući tablete za štitnjaču. I tegleći kući spise u svojim oguljenim i razjapljenim torbama. Uhljebi su često njihovi velevažni šefovi, a ne oni. Šefove dopremaju i postavljaju eksponenti političke moći. Šljakerima u administraciji komandiraju kolone kumova i ništarija sa stranačkim zaleđem koji o djelatnosti nemaju blage veze, niti ih ona imalo zanima. Naravno da od njih ne možeš očekivati reforme sustava jer su za bilo koju sofisticiranu stvar talentirani kao magarac za pjevanje. Oni imaju te najveće plaće i blaženu slobodu da nikad ni za što ne odgovaraju. Ali to s onima koji stvarno rade svoj posao nema nikakve veze. Njih se ne pita koga bi voljeli za ravnatelja, direktora i predstojnika. Pa hajde onda da im javno i pošteno priznamo da su oni nešto drugo i da se jednom prestane s ovim uvredljivim poopćavanjem. Vlada upravo ovih dana podmuklo dribla sindikate da odustanu od dijela novca koji im je obećan prije sedam godina, kada su im srezali prava zbog udara ekonomske krize i zapečatili da će se sve vratiti na staro čim se BDP počne oporavljati. Pa, molim. Ako Vlada smatra da je u redu iskušavati strpljenje upravo tih potplaćenih ljudi, na kojima počiva ustavno uređenje ovoga društva, onda neka se igra vatrom.

Pa vjeruje li netko da su jasličke tete, koje našu šmrkavu djecu drže u krilu i peru im guze, sretne što moraju čekati da im roditelji donesu kilu keksa, papir za crtanje i maramice za nos? Da službenicima pričinjava veliko veselje što ne mogu ništa riješiti dok ne raznesu sto dokumenata jedni drugima, od vrata do vrata? Da sestre na onkologiji uživaju skapavati od posla jer je na jednu palo da radi za njih četiri? Misli li itko da su profesori oduševljeni ovim nastavnim programima koji nas betoniraju na dno međunarodnih ljestvica po znanju i sposobnostima zaključivanja? Višnja Stanišić iz zavoda za mirovinsko osiguranje kaže da su kod njih plaće od 3.741 kuna do 4.729 kuna. Pa tako je svuda. Treba skinuti kapu tim ljudima, kojima briše pod tko god stigne. Jer za pravila po kojima oni rade zaduženi su uhljebi, a ne oni. I što na koncu imamo s ovim – samo su pravi uhljebi sretni.

Ažurirano Ponedjeljak, 19 Prosinac 2016 09:37
 

OBAVIJEST

E-mail Ispis PDF

OBAVJEÅ TAVAMO ÄŒLANOVE SINDIKATA POREZNE UPRAVE HRVATSKE,

KAO I SVE POSJETITELJE OVE ADRESE, DA JE U IZRADI NOVI PORTAL

STOGA MOLIMO ZA RAZUMIJEVANJE I STRPLJENJE!!!

Ažurirano Petak, 18 Studeni 2016 10:39
 

Rast plaća???

E-mail Ispis PDF

, 24.10.2016.

Marić kao državni tajnik obećao automatski rast osnovice, a sada nudi razgovore o sporazumu

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorio je u ponedjeljak da je Zdravko Marić kao državni tajnik u Ministarstvu financija 2009. godine obećao sindikatima državnih službi automatski rast osnovice za plaće, a sada im, kao ministar financija, nudi tek razgovore o sporazumu o osnovici.

Zdravko Marić, kao državni tajnik u Ministarstvu financija i Vladin pregovarač sa sindikatima, 26. je ožujka 2009. godine obećao je  automatsko povećanje plaća nakon što se ostvari rast BDP-a od 2 posto za dva uzastopna tromjesečja, a zatim pregovore oko dinamike daljnjeg rasta osnovice za izračun plaća, podsjeća sindikat u priopćenju. Zahvaljujući njegovu jamstvu o automatskom rastu plaća kad se ispune uvjeti iz sporazuma, sindikalci su prihvatili dodatak sporazumu kojim je osnovica za plaće od 5415 kuna iz siječnja 2009. godine vraćena na razinu osnovice iz 2008. godine, tj. na 5108 kuna.

Sada Marić, kao ministar financija u Vladi Andreja Plenkovića, u emisiji "Otvoreno" HRT-a od 19. listopada razgovore sa sindikatima o pitanju sporazuma o osnovici najavljuje kao jedno od pet prioritetnih pitanja, uz proračun, poreznu reformu, upravljanje javnim dugom i problematiku švicarskog franka. Marić je tako, usporedo s karijernim uzletom od državnog tajnika u Ministarstvu financija, preko direktora u Agrokoru, do ministra financija, prestao doslovno tumačiti odredbe sporazuma u čijem je kreiranju i sam sudjelovao, pa danas umjesto njegove dosljedne primjene nudi razgovore o "pitanju sporazuma o osnovici", ističe sindikat.

Također, Vlada je u međuvremenu smanjila plaće državnih službenika za dodatnih tri posto korekcijom koeficijenata, zakonom o uskrati dodataka po osnovi staža za 4, 8 i 10 posto i odgodila primjenu sporazuma izrazivši rast BDP-a, nakon 2,8 posto u trećem kvartalu 2015. godine, u pet decimala ili 1,99948 posto u zadnjem tromjesečju iste godine. Sindikat se stoga pita može li od Vlade Andreja Plenkovića i njezina ministra financija Zdravka Marića očekivati da će moto "vjerodostojno", s kojim je HDZ ušao u kampanju za parlamentarne izbore, poštovati i kad su u pitanju sindikati, kaže se u priopćenju.

Ažurirano Petak, 28 Listopad 2016 07:24
 

Porezna reforma i plaće

E-mail Ispis PDF

25.10.2016.

Tko će najviše dobiti, a tko izgubiti na plaći od 1. siječnja 2017. (Zoran Korda)

Ministar financija Zdravko Marić već prvog tjedna rada nove Vlade predstavlja poreznu reformu s namjerom da od početka godine stupe na snagu promjene koje bi trebale dovesti do rasta prosječnih plaća i rasterećenja poduzetnika. Ono što, dakako, najviše zanima građane su izmjene poreza na dohodak, pa smo izračunali tko će od njih najviše profitirati, a tko izgubiti.

Marićev prijedlog uključuje povećanje poreznog odbitka s 2.600 na 3.750 kuna i smanjenje najviše porezne stope s 40 na 36 posto, ali se porezne olakšice na uzdržavane članove neće mijenjati. To znači da će se neoporezivi dio plaće ubuduće računati kao zbroj novog osobnog odbitka (3.750 kuna) i sadašnje porezne olakšice. Tako će, primjerice, za jedno dijete ukupni porezni odbitak iznositi 5.050 kuna, a za dvoje djece 6.820 kuna.

Time će ministar Marić ublažiti udar na proračun do kojeg bi došlo kada bi se porezne olakšice za uzdržavane članove računale kao do sada. Poreznim izmjenama najviše će profitirali samci i zaposleni s visokim plaćama zahvaljujući rastu poreznog odbitka i pomicanju granice oporezivanja po najvišoj stopi s 13.200 na 20.000 kuna.

S druge strane, građani s nižim plaćama i oni s više djece uglavnom neće imati veće koristi budući da se odustalo od ranije spominjanih poreznih potpora. Evo kako će proći zaposleni s prosječnom plaćom koji sada zarađuju neto 5.594 kune. Zaposlenom samcu u Zagrebu plaća će porasti 339 kuna, a onome s jednim djetetom porast će 163 kune. No ako radnik ima dvoje djece, plaća mu neće rasti jer i sada, uz osobni odbitak od 2.600 kuna i pripadajuću poreznu olakšicu (3.120 kuna) ne plaća porez na dohodak. Malo koristi imat će i zaposleni s nižim plaćama koji u postojećem sustavu plaćaju minimalan porez ili ga uopće ne plaćaju. Zaposlenom samcu u Zagrebu s plaćom od 4.000 kuna zarada će porasti 163 kune, a radnik s jednim djetetom dobit će tek 17 kuna više. Zaposleni s dvoje djece porezne izmjene neće osjetiti na plaći. Najviše će profitirati profesionalci i menadžeri s natprosječnim primanjima.

Tako će menadžer samac u Zagrebu s plaćom od 15.000 kuna zaraditi 1.263 kune više, a njegovom kolegi s jednim djetetom plaća će porasti 828 kuna. Znatno manje, tek 325 kuna, profitirat će menadžer s dvoje djece. Napominjemo da je rast plaća najveći u Zagrebu gdje je zbog najveće stope prireza od 18 posto i najveće porezno opterećenje. Za zaposlene u drugim gradovima porezno rasterećenje nešto je manje, ali ne značajno s obzirom na to da prirez nema velikog utjecaja na visinu plaće. Tako, primjerice, u Rijeci, gdje je stopa prireza 15 posto, samcu s prosječnim primanjima plaća raste 331 kunu, zaposlenom s jednim djetetom 159 kuna, a zaposleni s dvoje djece ostaje na istom.

Od četiri najveća grada, najmanje će porasti plaće u Splitu s obzirom na stopu prireza od samo 10 posto. Prema neslužbenim informacijama, porezne izmjene zahvatit će i prihode od drugog dohotka (autorski honorari, honorari po ugovoru o djelu, menadžerski bonusi) koji će se ubuduće pribrajati plaćama i oporezivati kao osnovni dohodak.

Komentar članka

Očito u čiju će se korist provoditi porezna reforma, kako u nekakvom općem dijelu pa tako i u sferi plaća. U ovome drugome, činjenica je da je u Poreznoj upravi upravo najviše zaposlenih s primanjima koja reforme neće osjetiti, ali se zato primjećuje, za današnje vrijeme, drastični rast  sto su plaće veće. Pitam se gdje su sada oni "veliki sindikalisti" iz pregovaračkog odbora, pitam se kako se odjednom i to s njihove strane pojavljuje datum 01.01.2017. vezano na onih famoznih 6 %, hoće li se i tome pregovarati, mada je  sporazumom sve rečeno, hoće li jednom sindikati i "sindikalisti" održati svoju riječ???

 

Ažurirano Utorak, 25 Listopad 2016 07:39
 

Rast osnovice SDLSN, 12.10.2016.

E-mail Ispis PDF
AA
Ažurirano Četvrtak, 13 Listopad 2016 08:09
 


Stranica 2 od 59

Anketa

Smatrate li da će Vlada držati dogovora oko povećanja plaća za 6 %?
 

Prijava korisnika

Tko je Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 3