spuh.hr

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Dobrodošli na stranice SPUH-a

Drugi mirovinski stup

E-mail Ispis PDF

SLOBODA IZBORA, SDLSN, 1. rujna 2015.)

Zaposlenici s beneficiranim stažem po treći puta „biraju“ drugi mirovinski stup Izbor zaposlenika koji rade na poslovima s beneficiranim radnim stažem svodi se na to žele li i nadalje zadržati pravo ranijeg odlaska u mirovinu ili će se tog prava odreći kako bi ostali u drugom mirovinskom stupu (SDLSN, 1. rujna 2015.) Kada su zaposlenici u vojsci, policiji i druge ovlaštene službene osobe s beneficiranim radnim stažem tijekom 2002. godine, kao i drugi hrvatski građani, mogli i morali (ovisno o godinama života) birati hoće li ostati osigurani za mirovinu samo na temelju generacijske solidarnosti, odnosno i na temelju individualne kapitalizirane štednje u nekom od mirovinskih fondova po izboru, nisu ni sanjali da će ih država još dvaput staviti pred sličan izbor, ali s različitim posljedicama. Te 2002. godine oni od njih koji su to mogli izabrali su ostanak u prvom mirovinskom stupu ili i neki od mirovinskih fondova drugog mirovinskog stupa, dok su svi drugi pored prvog stupa morali izabrati neki od novoosnovanih mirovinskih fondova u kojem će se njihova individualna štednja za starost ploditi i rasti (to je bio razlog uvođenja obveznih mirovinskih fondova). Druga i... Međutim, Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima koji je stupio na snagu 20. veljače 2014. ova se kategorija zaposlenika, koja je već jednom „izabrala“ neki od obveznih mirovinskih fondova, ponovno suočila s „izborom“ hoće li ostati u sustavu individualne kapitalizirane štednje, za što im je dan rok za „razmišljanje“ od 30 dana, nakon kojeg su, ukoliko se nisu izjasnili za ostanak, njihova ukupna kapitalizirana sredstva s osobnog računa člana mirovinskog fonda prenijeta u državni proračun, a njima zagarantirana mirovina kao da su bili osigurani samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Treba li reći da su zaposlenici s beneficiranim stažem kao građani bili pred nimalo jednostavnim izborom, onim između sustava u koji ih se guralo kada je inaugurirana mirovinska reforma i povratka isključivo u prvi mirovinski stup. Naime, godinama su dobrovoljno ili prisilno štedjeli u drugom mirovinskom stupu kako bi im mirovina navodno bila veća, a sada ih se stavljalo pred izbor da se ponovno „opredijele“ između prvog i drugog mirovinskog stupa. ...treća sreća No, one koju su 2014. godine po drugi puta izabrali štednju za starost i u drugom mirovinskom stupu, Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima država je ovih dana ponovno dovela u poziciju da do 31. listopada 2015. godine „izaberu“ hoće li ostati u sustavu individualne kapitalizirane štednje, s time da, ukoliko se odluče za ostanak i u drugom mirovinskom stupu, neće imati pravo na odlazak u mirovinu pod uvjetima koji se odnose na djelatne vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe, tj. s 55 godina života, već kao i svi drugi zaposleni građani prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju, što znači kako će uvjete za mirovinu ostvariti sa 65 ili 67 godina života. Dakle, izbor zaposlenika koji rade na poslovima zbog kojih im je omogućen raniji odlazak u mirovinu, odnosno koje ne mogu obavljati u starijoj životnoj dobi je, u stvari, žele li i nadalje zadržati pravo ranijeg odlaska u mirovinu ili će se tog prava odreći kako bi ostali u drugom mirovinskom stupu, odnosno kako bi im mirovina možda bila veća od one koja bi se isplaćivala isključivo iz prvog stupa. Obrazloženje Vlade Vladino je obrazloženje da su takvi osiguranici prekratko u drugom stupu da bi kapitalizirali tu štednju te da su sredstva koja ovi zaposlenici imaju u obveznim mirovinskim fondovima potrebna za tekuće financiranje mirovina, dok su se dosad prenosila u mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti tek nakon ostvarivanja prava na raniju mirovinu. Za spomenuti je i da je Vlada ovu zakonsku operaciju prebacivanja 1,8 milijardi kuna iz drugog u prvi mirovinski stup, provela u vrijeme kada Sabor ne zasjeda, temeljem Zakona o ovlasti Vlade RH da uredbama određuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, čime je o ovome izbjegnuta (ne)potrebna saborska rasprava. Dodatan pritisak na odluku o tome da zaposlenici s beneficiranim stažem ne ostanu u drugom mirovinskom stupu nalazi se i u činjenici da poslodavac u vojsci, policiji i pravosuđu (na poslovima izvršavanja kazne zatvora, mjere pritvora, odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod i osiguranja pravosudnih tijela) ili nema sistematizirana radna mjesta ili barem nema sistematiziran dovoljan broj radnih mjesta na kojima bi takvi zaposlenici mogli raditi nakon što više ne ispunjavaju potrebne specifične psihofizičke uvjete za rad u službi koju su dotada obavljali. Stoga se postavlja pitanje radi li se u cijeloj priči uopće o slobodi izbora ili naprosto o situaciji u kojoj pravna država svoje građane stavlja pred izbor koji to nije, pod krinkom ne zadiranja u njihova individualna građanska prava. Nama se čini da je sloboda izbora u takvoj situaciji u najmanju ruku dvojbena, a država na rezultat izbora izravno utječe propisivanjem gubitka većeg na račun ostvarivanja manjeg prava. Oni pak koji su izloženi ovakvom usmjeravajućem konzumiranju "slobodne volje" i "prava" koja im se nude ovisno o tome što u tom trenutku želi postići zakonodavac, s pravom se pitaju čime su zaslužili da ih se ujednom trenutku sili na izbor mirovinskog fonda u sustavu kapitalizirane štednje kako bi sutra imali veću mirovinu, a u drugom na izlazak iz takvog fonda kako ne bi izgubili pravo na raniji odlazak u mirovinu. S. Kuhar >

 

Povrat osnovice za jubilarne nagrade

E-mail Ispis PDF

Odlukom Vlade RH od 11. lipnja 2015. godine određuje se da će se službenicima i namještenicima u javnim službama, koji su tijekom 2014. i 2015. godine ostvarili pravo na jubilarnu nagradu, a kojima je ona isplaćena prema umanjenoj osnovici od 500 kuna, temeljem sporazuma s poslodavcem kojim će se urediti pitanja sudskih sporova i troškova te pripadajućih kamata, isplatiti razlika između isplaćenog iznosa jubilarne nagrade i iznosa po osnovici za izračun jubilarne nagrade od 1.800 kuna.

Pokrenuto 1.000 sudskih postupaka Prema podacima koje je na sjednici Vlade iznio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, donijeto je oko 50 pravomoćnih presuda za isplatu razlike jubilarne nagrade, pokrenuto nešto manje od tisuću sudskih postupaka s istim tužbenim zahtjevom, a dio zaposlenih je najavio podizanje sudskih tužbi. Stoga se, kako je dodao, današnjom Vladinom odlukom izbjegavaju poveći troškovi za proračun, koji bi nastali podmirenjem sudskih i odvjetničkih troškova. Treba se naći 150 milijuna kuna Tumačeći to načelom pravednosti,

Mrsić je predložio, a Vlada prihvatila, prijedlog da se i državnim službenicima namještenicima, na jednak način kao zaposlenima u javnim službama, primijeni ista osnovica za izračun jubilarne nagrade. Ministra Mrsić je nakon sjednice Vlade izjavio da je ukupna svota potrebna za isplatu jubilarnih nagrada za 2014., 2015. i 2016. godinu 150 milijuna kuna. "Ta će se sredstva pronaći u preraspodjeli proračuna", rekao je Mrsić. Današnjim potezom Vlada želi izbjeći sudske sporove te isplaćivanje jubilarnih nagrada na osnovu sudskih presuda, a što u konačnici košta znatno više.

 

XII. Sportske igre SPUH-a

E-mail Ispis PDF

U vremenu od 27. do 31. svibnja 2015. godine, održane su, u Rovinju XII. Sportske igre Sindikata Porezne uprave Hrvatske.

Konačni poredak, po sportovima, možete pogledati u odgovarajućem izborniku. Također, video galerija i fotografije biti će objavljene uskoro.

Ažurirano Utorak, 02 Lipanj 2015 12:59
 

Čišćenje prostorija Porezne uprave

E-mail Ispis PDF

U privitku možete pogledati dopis ravnateljice Porezne uprave gđe Jasne Kropf, Državnom uredu za središnju javnu nabavu, vezano na održavanje odnosno čišćenje prostorija Porezne uprave.

Svakako, ovim putem dajemo punu podršku ravnateljici, na volji i htijenju da se počnu rješavati problemi u Poreznoj upravi,

Predsjedništvo Sindikata Porezne uprave Hrvatske.

Attachments:
Download this file (Pritužba na usluge čišćenja.pdf)Pritužba na usluge čišćenja.pdf[ ]150 Kb
Ažurirano Ponedjeljak, 20 Travanj 2015 10:31
 

Izborno izvještajna skupština SPUH-a

E-mail Ispis PDF

Skupština Sindikata Porezne uprave Hrvatske zasjedala je tijekom 10. i 11. travnja 2015. godine u Novom Vinodolskom. Skupštini su pored sindikalnih povjerenika, zastupnika podružnica i tijela SPUH-a iz cijele Hrvatske nazočili i gosti: predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata gospodin Krešimir Sever, predsjednik Carinskog sindikata Hrvatske gospodin Rino Štorić, pomoćnica ministra financija-ravnateljica Porezne uprave gospođa Jasna Kropf, zamjenica ravnateljice gospođa Marijana Vuraić te pročelnica Područnog ureda Istra, Hrvatsko Primorje, Gorski Kotar i Lika gospođa Ingrid Žudih Koroman. Skupština je u svome radu raspravljala te donijela niz odluka iz područja svoga djelovanja, usvojena su izvješća o radu i financijskom poslovanju u prethodnoj godini, plan rada i financijski plan za naredno razdoblje te su usvojene izmjene i dopune Statuta SPUH-a. Skupština je izabrala nova tijela Sindikata Porezne uprave Hrvatske koja će rukovoditi radom sindikata u narednom razdoblju. Za predsjednicu SPUH-a izabrana je Gordana Jagar, za zamjenike predsjednice izabrani su Divko Jakić i Ivan Banović, a također su izabrani i članovi Izvršnog odbora, Nadzornog odbora, Statutarne komisije i Suda časti na četverogodišnje mandatno razdoblje.

Ažurirano Ponedjeljak, 20 Travanj 2015 09:51
 


Stranica 10 od 59

Anketa

Smatrate li da će Vlada držati dogovora oko povećanja plaća za 6 %?
 

Prijava korisnika

Tko je Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 17