spuh.hr

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Dobrodošli na stranice SPUH-a

Zajedničko priopćenej NHS-a i SSSH-a - reformske mjere

E-mail Ispis PDF

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE

Zagreb, 21. travnja 2016.

Sredstvima javnog priopćavanja

Poštovani, nakon četiri održana sastanka o najvažnijim područjima Nacionalnog programa reformi (NPR) vezanog uz Europski semestar 2016. godine i zaključnog sastanka na kojem su predstavnici vlasti socijalnim partnerima predstavili svoju cjelovitu viziju reformi, kao i nakon izjava predsjednika Vlade RH, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez samostalnih sindikata Hrvatske žele upozoriti na nekoliko činjenica.

Iako je Vlada RH odlučila kroz nekoliko sastanaka sa socijalnim partnerima razgovarati o NPR-u vezanom uz Europski semestar 2016. godine, a što je uobičajena praksa zemalja EU, želimo naglasiti kako je, prije svega, riječ o formi, ali ne i o sadržaju, jer je jasno kako se predsjednik Vlade u svojem pismu upućenom Europskoj komisiji prije početka razgovora sa socijalnim partnerima već obvezao na neke restriktivne mjere. Tako je očito da Vlada već ima jasno zacrtano opredjeljenje i pripremljene reformske mjere i da razgovor sa socijalnim partnerima samo „odrađuje“ radi forme.

Iako su se sindikati već na ranijim sastancima, vezanim uz pojedine teme, jasno i nedvojbeno argumentirano protivili pojedinim mjerama, o čemu su uputili i svoje pisane komentare, na zadnjem se, petom po redu, sastanku jasno pokazalo kako te primjedbe i argumenti nisu prihvaćeni i kako vlada ostaje pri svojim prijedlozima. Sindikatima je tako, među ostalim, neprihvatljivo i nepotrebno skraćivanje prijelaznih razdoblja za izjednačavanje dobi muškaraca i žena za punu starosnu mirovinu, za povećanje dobi za punu starosnu mirovinu sa 65 na 67 godina starosti i za povećanje dobi za prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 na 62 godine starosti. U društvenim uvjetima, koji se još dugi niz godina neće mijenjati, skraćivanje ovih prijelaznih razdoblja potpuno je neprihvatljivo, pogotovo ako se zna položaj i uloga žene u hrvatskom društvu, činjenica da se u Hrvatskoj prosječno živi kraće nego li u EU, kao i da je stopa nezaposlenih mladih više nego dvostruko veća od prosjeka EU.

Tako će konačni rezultat tih mjera biti „s posla na groblje“, a mladima će zapošljavanje „zaprječavati“ njihovi djedovi i bake, Sindikatima je neprihvatljiva i reforma zdravstvenog sustava na načelu „koliko novaca, toliko zdravlja“. U neimaštini koja zahvaća najveći dio hrvatskoga društva svako poskupljenje participacije, kao i poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja, predstavlja nepodnošljiv teret za većinu građana. Kad je riječ o socijalnim naknadama i promjenama vezanim uz uvođenje imovinskog i/ili dohodovnog cenzusa, tu sindikati ne mogu „ na neviđeno“ dati potporu jer nakon prikazanog puno toga ostaje nejasno i nedorečeno. Na kraju se želimo osvrnuti i na izjavu predsjednika Vlade RH u kojoj je komentirao završni sastanak i prezentaciju vladinih reformskih mjera socijalnim partnerima, a iz koje bi se moglo naslutiti kako sindikati ne samo da podupiru mjere, nego predlažu i njihovo proširenje. Sindikati su u svojim komentarima na predložene mjere dali cijeli niz primjedbi i neslaganja, ali su dali i neke prijedloge, pri čemu su jasno naglašavali kako jest „nužno otvarati vrata pozitivnom poslovnom okruženju i privlačiti strane investicije, ali ne nauštrb hrvatskih radnika“.

Zaključno, kad je riječ o mirovinskom i zdravstvenom sustavu sindikati ne samo da se protive najavljenim reformskim mjerama, nego će koristiti i sve svoje mogućnosti da bi se protiv njih borili, a na što pozivaju i sve hrvatske građane.

S poštovanjem

Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, v.r.

Mladen Novosel, predsjednik SSSH, v.r.

Ažurirano Utorak, 26 Travanj 2016 09:13
 

Primjedbe na ustroj i funkcioniranje Porezne uprave

E-mail Ispis PDF

U privitku možete pogledati primjedbe na ustroj i funkcioniranje Porezne uprave, koje su sačinjene temeljem prijedloga i primjedbi članova Sindikata Porezne uprave Hrvatske, a upućene ravnatelju Porezne uprave Zdravku Zrinjušiću.

 

Ažurirano Četvrtak, 21 Travanj 2016 07:45
 

Dopis NHS-a ministrici Dubravci Jurlina Alibegović - radno vrijeme

E-mail Ispis PDF

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever, vezano uz najavu "izbacivanja" vremena za pauzu iz plaćenog radnog vremena, uputio je ministrici Alibegović pismo sljedećeg sadržaja:

Poštovana gospođo ministrice,

neugodno iznenađeni Vašom izjavom, danom u okviru televizijskog intervjua, koju su prenijeli gotovo svi mediji u Hrvatskoj i koja predstavlja nastavak kampanje koju je započeo gosp. Božo Petrov, a kojom najavljujete ukidanje plaćene stanke tijekom radnog vremena kao dio paketa reforme javne uprave, pri tome se pozivajući na potrebu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s propisima EU, obraćamo Vam se ovim dopisom u cilju skretanja pozornosti na neke vrlo važne činjenice koje Vam ili nisu poznate ili ih tendenciozno zanemarujete s ciljem stvaranja odgovarajuće klime u javnosti. Institut stanke tijekom trajanja radnog vremena u Hrvatskoj je uređen Zakonom o radu, kao krovnim propisom kojim se uređuju radni odnosi u RH i koji pri tome jasno određuje kako se vrijeme odmora (stanke) ubraja u radno vrijeme.

Na razini EU Direktiva 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnog vremena propisuje najniže standarde vezane uz radno vrijeme radnika radi zaštite njegovog zdravlja i sigurnosti na radu i to na način da propisuje najdulje prosječno tjedno radno vrijeme, minimalno trajanje dnevnog i tjednog odmora, najkraće trajanje godišnjeg odmora, kao i druge mjere kojima je cilj zaštititi radnika od predugog rada. Navedenom direktivom uređuje se i pitanje stanke tijekom radnog vremena na način da je svaka država članica u obvezi radniku, čiji je radni dan dulji od 6 sati, osigurati stanku za odmor, međutim ne ulazeći u duljinu njezinog trajanja i uvjete pod kojima se stanka daje, nego ostavljajući mogućnost da se navedena pitanja urede kolektivnim ugovorima ili zakonima na nacionalnoj razini. U pitanja ubrajanja ili neubrajanja stanke u trajanje radnog vremena direktiva ne ulazi, niti na bilo koji način implicira moguća nacionalna zakonodavna rješenja, zbog čega Vaša izjava o potrebi usklađivanja s propisima EU predstavlja čin svjesne obmane javnosti. Zakon o radu je s predmetnom direktivom usklađen još 2009. godine u okviru predpristupnih pregovora i u tom je smislu dobio „zeleno svjetlo“ od Europske komisije. Pitanje stanke za državne je službenike uređeno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i to na način koji je u potpunosti usklađen sa Zakonom o radu. Predložena izmjena u smislu „izbacivanja“ stanke iz radnog vremena značila bi produljivanje postojećeg radnog vremena za dodatnih pola sata, no takvu promjenu istovremeno mora pratiti i promjena vezana u radno vrijeme cijelog niza društvenih servisa koje koriste državni službenici, o čemu se ne govori.

Osim toga, kao što smo naveli u svojem pismu od 1. travnja 2016. godine, upućenom potpredsjedniku Vlade Boži Petrovu, Zemlje Europske unije idu ka skraćenju radnog vremena, uz ostalo i kako bi povećale zaposlenost, a Vi u Hrvatskoj predlažete povećanje radnog vremena. I Vama, kao i gospodinu Petrovu, navodimo primjere iz kojih se jasno vidi kako se u Hrvatskoj već sada radi dulje nego li u većini europskih zemalja. Godišnje radno vrijeme ugovoreno kolektivnim ugovorima u 2014. godini u Francuskoj je iznosilo 1559,3 sata, u Danskoj 1635,4 sata, u Njemačkoj 1651, 3 sata, prosjek EU 28 bio je 1707,2 sata, a u Hrvatskoj 1824 sata. Vidljivo je kako se u Hrvatskoj već radi 116,8 sati duže od prosjeka EU, a očito je i da su usporedbe s razvijenim zemljama EU još poraznije za Hrvatsku, odnosno u Hrvatskoj se radi drastično duže. Uz navedeno, nedavno objavljena studija Eurostata o trošku rada po satu u EU pokazuje kako je Hrvatska po tome trošku na samome dnu između svih 28 zemalja.

Poštovana gospođo ministrice, ranijih su godina takve teze o ukidanju plaćene stanke dolazile od predstavnika poslodavaca, a vlade ih nisu prihvaćale. Naravno, ni sindikati. Znakovito je kako poslodavci sada to ne predlažu, ali takvi prijedlozi dolaze od predstavnika Vlade RH. Znakovito je i kako su na takve prijedloge gospodina Petrova, reakcije predsjednika i prvog potpredsjednika Vlade RH bile izražene kroz iznenađenje i zatečenost, baš kao što je reagirala i ministrica rada i mirovinskog sustava. Kasnije je kroz medije to opovrgavao i sam gospodin Petrov. No bez obzira na sve, sada Vi ponovno otvarate isto pitanje. Sasvim je sigurno da Vi privatno imate pravo na takav svoj osobni stav, no jasno je da ste tu izjavu dali kao ministrica uprave, članica Vlade RH. A to je već nešto drugo. Valjda ipak u ovoj Vladi nemamo dvije vlade. Pitamo se, zar je i ova Vlada socijalni dijalog zamijenila javnim dijalogom kroz medije?! Nije li to suprotno najavama predsjednika Vlade RH? Uz sve navedeno, nema nikakve potrebe na takav način provocirati ni sindikate, ni radnike, a bome ni građane. Budite uvjereni, krene li vlast tim putem, znat ćemo dostojno odgovoriti pa i s ulica ako zatreba.

S poštovanjem Predsjednik Krešimir Sever

Ažurirano Ponedjeljak, 11 Travanj 2016 05:54
 

Pregovori

E-mail Ispis PDF

(Jutarnji list 01.04.2016.) Povišica plaća od šest posto za državne i javne službenike, koju im jamče ranije potpisani sporazumi, a o kojoj su sindikati i Vladin pregovarački tim danas trebali početi pregovore, za Vladu više nije tema: za tu povišicu, kaže naš sugovornik iz Vlade blizak glavnom pregovaraču Boži Petrovu, u proračunu nema novca te će sindikati to morati shvatiti.

Značajne izmjene Ono što će im ponuditi, kaže, jest razgovor o otvaranju kolektivnog pregovaranja, kako bi se kolektivnim ugovorima ujednačile sadašnje plaće te se postojeći novac bolje rasporedio. Vlada vjeruje da će sindikati razumjeti i prihvatiti postojeću situaciju, a, dodaje naš sugovornik, Vladin će tim sindikalce upozoriti i na to da se razmišlja i o uvođenju devetsatnog radnog vremena na način da se ukine sadašnja polusatna plaćena pauza te da se uvede jednosatna pauza za koju radnici neće biti plaćeni.

Sindikalni čelnici ostali su u najmanju ruku razočarani ovakvim raspletom situacije. Naime, tek su jučer, neslužbenim, slučajnim kanalima saznali da se za danas zakazani sastanak neće održati. Jučer u ranim poslijepodnevnim satima još nisu imali nikakvu službenu informaciju: niti su dobili poziv za sastanak, niti obavijest o njegovu odgađanju. Splasnuo optimizam Dan ranije, u srijedu, još su uvijek optimistično gledali na nastavak socijalnog dijaloga. Naime, nakon prvog sastanka s predstavnicima Vlade, koji je održan prije deset dana, sindikalci su bili zadovoljni: izjavili su kako je Vlada nedvosmisleno dala do znanja da je sporazum, koji jamči povišicu osnovice za šest posto, važeći te se treba dogovoriti njegova realizacija.

Sindikati su naglasili kako su svjesni da Vlada ne može isplatiti sve obaveze po sporazumima odmah i odjednom te su izrazili dobru volju da krenu u pregovore o dinamici isplate. Takav su stav izražavali još u srijedu, da bi ih jučer dočekao hladan tuš. Ovakvo ponašanje Vlade ocijenili su razočaravajućim, neodgovornim i elementarno nepristojnim. No, ističu, sindikalci su mirni. - Mi imamo sporazum koji je pravno neupitan. Iskazali smo i dalje iskazujemo dobru volju i želimo s našim poslodavcem, Vladom, pregovarati o tome kako da mu olakšamo poziciju i ispunjavanje preuzetih obaveza. Ako Vlada te pregovore ne želi, morat će se suočiti s posljedicama - kaže Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata.

Naime, sporazumi koje su potpisale ranije Vlade u periodu od 2006. do 2012. godine jamče javnim službenicima povišicu osnovice za plaće od šest posto automatski od trenutka kad Državni zavod za statistiku objavi da je BDP prosječno rastao dva ili više posto tijekom dva uzastopna kvartala. To se dogodilo prošli mjesec: kad za nekoliko dana javni službenici prime plaću za ožujak, ona, sukladno sporazumima, mora biti izračunata po šest posto većoj osnovici. Ako to ne bude tako - a neće - svaki od 180.000 službenika može dići pojedinačnu tužbu protiv Vlade. I svaki će od njih, kažu pravni eksperti, tu tužbu dobiti, jer je potpisani sporazum neupitan.

Prijetnja tužbama Sindikalni vođe svojim autoritetom mogu većim dijelom zaustaviti masovne tužbe, ali sam sindikat kao organizacija ne može spriječiti službenike: potpisani sporazum postao je njihovo individualno pravo. Stoga se moglo očekivati da će se Vlada požuriti i sa sindikatima što prije pokušati potpisati novi sporazum s novim rokovima isplate povišice, kojim bi se automatski izvan snage stavio ranije potpisani sporazum. Na taj bi se način spriječila mogućnost tužbi. - Ali vlast je očito vlast i misli da može raditi što želi. No, nije to baš tako - kaže Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata. Kako neslužbeno saznajemo, Vlada će promijeniti svoj pregovarački tim, a sljedeći će sastanak najvjerojatnije sazvati za tjedan dana.

Ažurirano Petak, 01 Travanj 2016 09:16
 

Izviješće o započetim pregovorima

E-mail Ispis PDF

Izviješće o započetim pregovorima Vlade RH i sindikata državnih službi

Jučer, 21. ožujka 2016. godine, započeli su pregovori Pregovaračkog odbora Vlade RH i predstavnika osam sindikata državnih službi, potpisnika Sporazuma s Vladom RH o osnovici za plaće u državnoj službi iz 2006. godine, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za obračun plaće za 6% godišnje za 2007., 2008. i 2009. Godinu, Dodatka sporazumu iz 2009. godine, kojim je zbog iznimno teške gospodarske situacije i prekomjernog proračunskog deficita, sporazumno odgođena primjena povećanja osnovice za obračun plaće u državnoj službi i definirani uvjeti za njeno vraćanje te Dodatka sporazumu iz 2012. godine.

Pregovarački odbor Vlade RH čine: mr.sc. Božo Petrov, potpredsjednik Vlade RH, kao predsjednik te kao članovi odbora dr.sc. Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica uprave, dr.sc. Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava, dr.sc. Zdravko Marić, ministar financija, Vlaho Orepić, ministar unutarnjih poslova, Ante Šprlje, ministar pravosuđa te Josip Buljević, ministar obrane. Sastanku su također prisustvovali pomoćnik ministrice rada i mirovinskoga sustava Mario Bebić te drugi stručni suradnici resornih ministara. Na sindikalnoj strani u pregovorima sudjeluju predstavnici osam sindikata državnih službi: Carinskog sindikata Hrvatske, Sindikata djelatnika u vojsci i državnim službama, Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a, Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Sindikata policije Hrvatske, Sindikata pravosudne policije, Samostalnog sindikata djelatnika u zrakoplovstvu te Sindikata Porezne uprave Hrvatske.

Obje strane su se složile da je u obostranom interesu pronaći zadovoljavajuće rješenje, obzirom da postoje poteškoće koje objektivno negativno utječu na trenutnu realizaciju ranije potpisanog sporazuma te da su voljne pregovarati u dobroj vjeri o dinamici provedbe sporazuma. Nastavak pregovora zakazan je za petak 1. travnja 2016. godine, a do tada bi se trebao definirati i pregovarački protokol, s predmetom i sadržajem predstojećih pregovora.

Predsjednica SPUH-a: Gordana Jagar, v.r.

Ažurirano Utorak, 22 Ožujak 2016 09:50
 


Stranica 7 od 61

Anketa

Smatrate li da će Vlada držati dogovora oko povećanja plaća za 6 %?
 

Prijava korisnika

Tko je Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 38