spuh.hr

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Dobrodošli na stranice SPUH-a

Novi list - Zakon o radu

E-mail Ispis PDF

28. 05. 2017.
BANSKI DVORI NE ODUSTAJU
Vlada želi fleksibilniji radni odnos, sindikati se spremaju na - rat ZAKON O RADU
Autor: Gabrijela Galić
To više nije pitanje samo sindikata, nego cijelog društva, to je pitanje budućnosti zemlje, stvaranja neprijateljskog okruženja za obitelj, mlade, djecu, mirovinski i zdravstveni sustav, kaže Krešimir Sever (Novilist.hr) ZAGREB
Nestandardno, atipično zapošljavanje, odnosno fleksibilniji oblici rada, pokazao je i novi OVI indeks Ekonomskog instituta, u porastu je u Hrvatskoj. Prije devet godina udio oglasa za posao s ugovorima na određeno vrijeme u ukupnom broju oglasa za posao bio je 20,8 posto, da bi lani porastao na 47,2 posto. Posljedica je to s jedne strane krize u kojoj su se poslodavci teže odlučivali zapošljavati radnike za stalno, ali i promjena Zakona o radu koje su olakšale zapošljavanje na određeno vrijeme te, među ostalim, značajno olabavile uvjete za poslovanje Agencija za privremeno zapošljavanje te omogućile dopunski rad.
U kojoj mjeri je fleksibilizacija radnog zakonodavstva potaknula atipično zapošljavanje svjedoče i podaci Europskog statističkog ureda prema kojima u Hrvatskoj atipični oblici zapošljavanja rastu brže nego u drugim članicama, a udio radnika koji su u nekom obliku rada na određeno vrijeme veći je od prosjeka EU-28 za više od sedam postotnih bodova. Snažnija edukacija Hrvatska, tako, ubrzano upoznaje model atipičnog rada koji je proteklih godina sve više i više pod povećalom. Ne upozorava više samo europski sindikalni pokret na pogubnost cjepkanja radnih mjesta, već i stručna javnost jer se iz istraživanja u istraživanje dokazuje kako su fleksibilni oblici rada doveli do porasta siromaštva među radnom populacijom. A to i sama Europska komisija priznaje u svojim dokumentima. U nedavnoj analizi, francuski ekonomisti Philippe Askenazy i Christine Erhel među ostalim zaključuju kako bi se politike, umjesto na fleksibilizaciju tržišta rada trebale usmjeriti na stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, kao i snažniju edukaciju nisko kvalificirane radne snage. Oni navode kako je fleksibilizacija radnih odnosa u krizi dijelom korištena kao lijek za smanjenje nezaposlenosti. No, ona ne samo da narušava kvalitetu radnih mjesta već se odražava i na smanjenje produktivnosti. Izračunali su, na primjeru Francuske – za 20 posto.
Velika gospodarstva Europe – Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija – primjećuju autori, doživjele su oštar pad produktivnosti u jeku krize, između 2008. i 2010. godine, i sporo se vraćaju na razine iz predkriznog vremena. Objašnjenje tog fenomena vide u politikama zapošljavanja koje više od desetljeća promoviraju mnoge vlade. One su rezultirale smanjenjem klasičnih radnih mjesta na neodređeno, odnosno deregulacijom ugovora o radu na neodređeno vrijeme, uz istodobnu promociju atipičnih oblika rada. Mini poslovi Drugim riječima, rasli su fleksibilni oblici zapošljavanja, kao što je rad na određeno vrijeme, povremeni rad, rad sa skraćenim radnim vremenom, »nulsatni« ugovori, samozapošljavanje.
Za Hrvatsku je, pak, specifično samozapošljavanje, rad na određeno, agencijski rad te studentski rad koji se nerijetko iskorištava, odnosno pokriće je za ugašeno klasično radno mjesto koje onda dijele dva ili više studenata. Specifičnost je i stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koje je praktično proteklih godina bilo jedina mogućnost ulaska mladih na tržište rada. No, Vlada je još svojim programom rada najavila daljnju fleksibilizaciju radnih odnosa. U ovoj godini tako će se obaviti usklađivanje Zakona o radu (ZOR) s direktivama EU-a, dok se iduće godine »otvara« kompletan zakon. U kojem smjeru, donekle oslikava sam ministar rada navodeći kako njime valja obuhvatiti nove oblike rada. A to će u praksi zasigurno značiti i mogući pokušaj reaktiviranja mini poslova, ideje koja je za SDP-ove koalicijske Vlade propala pod pritiskom javnosti.
Zbijanje redova – Sindikati ne mogu poduprijeti daljnju fleksibilizaciju radnog zakonodavstva. Ali, to više nije pitanje samo sindikata, nego cijelog društva, to je pitanje budućnosti zemlje. To je pitanje stvaranja neprijateljskog okruženja za obitelj, mlade, djecu, mirovinski i zdravstveni sustav – veli Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, izražavajući bojazan da »nas čekaju teška vremena«, a »ako padnemo na tom ispitu, gotovo je«. Nesigurni poslovi samom radniku donose niža primanja i nerijetko o takvim radnicima treba skrbiti i socijalni sustav, a s druge strane gube sustavi socijalne sigurnost i cijela ekonomija. Na taj probem ukazuju i francuski istraživači ističući kako politika zapošljavanja zasnovana na nižim troškovima rada i fleksibilnijim oblicima rada ne samo da utječe na produktivnost rada, već ugrožava i financiranje socijalnog modela države. Sindikati su još za vladine programske najave fleksibilizacije radnog zakonodavstva oštro poručili da to neće dopustiti, a žele li se obraniti, već bi sada trebali početi zbijati redove za promjene koje će brzo stići.
Ažurirano Srijeda, 07 Lipanj 2017 10:09
 

Plaća 6%

E-mail Ispis PDF

Službenicima će rasti plaća po 
2% u veljači, kolovozu i prosincu.

Osnovica za plaće bit će od 1. siječnja 5.211,02 kuna, od 1. kolovoza 5.315,24 kune i 1. studenog 5.421,54 kune. Božićnice - do Nove godine

Autor: Romana Kovačević

Osnovica za plaće u državnim službama rast će 2017. godine u tri navrata po dva posto. Prva uvećana isplata za siječanj isplatit će se na plaći u veljači, druga u kolovozu s plaćom za srpanj, treća u prosincu s plaćom za studeni.

Kako doznajemo Božićnica će biti isplaćena do 31. prosinca. Takav će sporazum u petak potpisati sindikati državnih službi koji su jučer tako dogovorili s Vladinim pregovaračkim timom. Danas bi Vlada trebala potvrditi tekst izmjena i dopuna sporazuma o plaćama te izmjene i dopune kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

Osnovica za plaće bit će prema dogovorenom od 1. siječnja 5.211,02 kuna, od 1. kolovoza 5.315,24 kune i 1. studenog 5.421,54. Očekuje se da će se isto primijeniti i na javne službe, jer osnovice su im uvijek bile jednake i ako bi jedni ispregovarali nešto više, uvijek se to onda primjenjivalo i na druge.

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić nakon jučerašnjih pregovora kazao je da su bili konstruktivni i na obostrano zadovoljstvo te da će sa sindikatima javnih službi pregovore o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru nastaviti u siječnju.

Komentar: Rast ili povrat???

Ažurirano Četvrtak, 22 Prosinac 2016 07:41
 

Vlada i sindikati se dogovorili

E-mail Ispis PDF

(24 sata, 21.12.2016.) Vlada i sindikati se dogovorili: Službenici će imati veće plaće

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rekao je da je danas jedno poglavlje u razgovorima zatvoreno na obostrano zadovoljstvo. Sporazum sutra ide na Vladu...Viber Email 2009. godine. Postignut je dogovor, a glavni pregovarači su ga komentirali: - Uspjeli smo se dogovoriti oko božićnice i porasta plaće, zadovoljni smo - izjavio je Dubravko Jagić, čelnik Sindikata policije dodavši da su svojim tijelima sporazum s Vladom već predstavili.

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rekao je da je danas jedno poglavlje u razgovorima zatvoreno na obostrano zadovoljstvo: - Premijer i moji kolege sutra će raspravljati o tekstu koji smo danas dogovorili. Bude li sve u redu, u idućim danima očekuje nas potpisivanje sporazuma - rekao je Ćorić rekavši da u ovom trenutku ne može govoriti o sadržaju ugovora. - Ugovor predviđa povećanje osnovice u nekoliko faza tijekom iduće godine - istaknuo je ministar i napomenuo da će božićnice za 2016. državnim službenicima biti isplaćene do 31. prosinca.

Ažurirano Srijeda, 21 Prosinac 2016 14:35
 

Novi list

E-mail Ispis PDF

Oda za uhljebe KOMENTAR SANJE MODRIĆ (Novilist.hr) Galameći kako ovo društvo upropaštavaju uhljebi, poderali su grlo sabornici (koji prvo gledaju kako će sebi nabaciti kakvu korist), poslodavaci naklonjeni ultimativnom ekonomskom liberalizmu (koji svoje radnike smatraju marvom i plaćaju na kapaljku), japiji s bankarskim bonusima, pa i novinari. I stvarno.

Nema diskusije o tome da nas je do kosti izjela ova korupcijska balkanska kultura poklanjanja radnih mjesta po stranačkoj, rođačkoj i prijateljskoj liniji. No, u tom pravedničkom žaru i bijesu, upalo se u ekstremizam: stigli smo do toga da se uhljebskim epitetima sada paušalno krsti sve u državnom i javnom sektoru. Publika je postala nabrijana gdje god se prima plaća iz proračuna. Skroz se pokvario naš mali i labilni kompas. I pristojno bi bilo, a i ljudski, pilu malo okrenuti naopako zbog onih tisuća i tisuća »običnih« trudbenika koji grbače na šalterima i lome se radeći za dvoje i troje u bolnicama, centrima za socijalni rad, u vrtićima, policijskim postajama i školama. I to za četiri ili pet tisuća kuna. Sjedeći na rasklimanim stolicama. Hraneći se slancima za dvije kune iz pekare.

Gutajući tablete za štitnjaču. I tegleći kući spise u svojim oguljenim i razjapljenim torbama. Uhljebi su često njihovi velevažni šefovi, a ne oni. Šefove dopremaju i postavljaju eksponenti političke moći. Šljakerima u administraciji komandiraju kolone kumova i ništarija sa stranačkim zaleđem koji o djelatnosti nemaju blage veze, niti ih ona imalo zanima. Naravno da od njih ne možeš očekivati reforme sustava jer su za bilo koju sofisticiranu stvar talentirani kao magarac za pjevanje. Oni imaju te najveće plaće i blaženu slobodu da nikad ni za što ne odgovaraju. Ali to s onima koji stvarno rade svoj posao nema nikakve veze. Njih se ne pita koga bi voljeli za ravnatelja, direktora i predstojnika. Pa hajde onda da im javno i pošteno priznamo da su oni nešto drugo i da se jednom prestane s ovim uvredljivim poopćavanjem. Vlada upravo ovih dana podmuklo dribla sindikate da odustanu od dijela novca koji im je obećan prije sedam godina, kada su im srezali prava zbog udara ekonomske krize i zapečatili da će se sve vratiti na staro čim se BDP počne oporavljati. Pa, molim. Ako Vlada smatra da je u redu iskušavati strpljenje upravo tih potplaćenih ljudi, na kojima počiva ustavno uređenje ovoga društva, onda neka se igra vatrom.

Pa vjeruje li netko da su jasličke tete, koje našu šmrkavu djecu drže u krilu i peru im guze, sretne što moraju čekati da im roditelji donesu kilu keksa, papir za crtanje i maramice za nos? Da službenicima pričinjava veliko veselje što ne mogu ništa riješiti dok ne raznesu sto dokumenata jedni drugima, od vrata do vrata? Da sestre na onkologiji uživaju skapavati od posla jer je na jednu palo da radi za njih četiri? Misli li itko da su profesori oduševljeni ovim nastavnim programima koji nas betoniraju na dno međunarodnih ljestvica po znanju i sposobnostima zaključivanja? Višnja Stanišić iz zavoda za mirovinsko osiguranje kaže da su kod njih plaće od 3.741 kuna do 4.729 kuna. Pa tako je svuda. Treba skinuti kapu tim ljudima, kojima briše pod tko god stigne. Jer za pravila po kojima oni rade zaduženi su uhljebi, a ne oni. I što na koncu imamo s ovim – samo su pravi uhljebi sretni.

Ažurirano Ponedjeljak, 19 Prosinac 2016 09:37
 

OBAVIJEST

E-mail Ispis PDF

OBAVJEÅ TAVAMO ÄŒLANOVE SINDIKATA POREZNE UPRAVE HRVATSKE,

KAO I SVE POSJETITELJE OVE ADRESE, DA JE U IZRADI NOVI PORTAL

STOGA MOLIMO ZA RAZUMIJEVANJE I STRPLJENJE!!!

Ažurirano Petak, 18 Studeni 2016 10:39
 


Stranica 3 od 61

Anketa

Smatrate li da će Vlada držati dogovora oko povećanja plaća za 6 %?
 

Prijava korisnika

Tko je Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 33