spuh.hr

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova
Dobrodošli na stranice SPUH-a

Porezna ratnim brodom skuplja harač po otocima

E-mail Ispis PDF

Indeks.hr

Porezna ratnim brodom skuplja harač po otocima - prema Todoriću nisu bili ratoborni

Piše: Marko Repecki utorak, 27.6.2017. 11:25

POREZNA uprava jedan je od najtrulijih dijelova državne administracije. Svojim predanim radom dali su veliki doprinos ekonomskom propadanju Hrvatske, koja će za koju godinu vrlo vjerojatno postati najsiromašnija članica EU. Porezna uprava je za progon onih koji pokušavaju nešto raditi, kako smo jučer vidjeli, angažirala čak i ratne brodove. Ratni brod s poreznicima viđen je u mjestu Sali na Dugom otoku, mjestu s nekoliko stotina stanovnika i time je Porezna slikovito pokazala svoj način rada - gazi male, a okreći glavu od kriminala velikih.

Porezni inspektori u inspekciju na otoke idu vojnim brodovima Proganjaju male, Todorića nisu smjeli ni taknuti Sjećamo se scena s tržnica, nakon što je prije nekoliko godina uvedena "fiskalizacija". Osim toga, sjećamo se i akcija jakih snaga Carine, koja je nakon ulaska u EU izgubila dio posla, pa se prebacila na progon penzionera koji uz cestu "nelegalno" prodaju sir i med. No, takav mobing Porezne ne doživljavaju samo razni prodavači, nego i male i srednje tvrtke, koje su temelj ekonomije. Isti ti poreznici koji sada ratnim brodovima obilaze otoke, nisu baš ratoborni kada su u pitanju veliki porezni obveznici, što nam je odlično pokazao slučaj Agrokor, kojeg nisu smjeli ni taknuti, a situacija se toliko zakomplicirala da ni do danas nisu objavljena izvješća te kompanije za prošlu godinu.

HOĆE LI NETKO IZ POREZNE U ZATVOR? Proganjaju slastičare, a od kriminala u Agrokoru okreću glavu Dok su proganjali prodavače na placu, penzionere i slične potencijalne utajivače poreza, nitko se nije sjetio pročešljati Agrokorove poslovne knjige i pogledati što se tamo događa -ima li možda kakvih "nepravilnosti", mulja li se u poslovnim knjigama, jer takve stvari, naravno, utječu na iznos obveza prema državi.

Službenici Ministarstva financija nisu se osjećali pozvanima ni provjeriti što se događa sa sada već legendarnim Todorićevim rokovima plaćanja, koji samo u iznimnim slučajevima mogu biti rastegnuti na godinu dana, no državna administracija očito je tretirala najveći trgovački lanac kao "iznimni slučaj". Administracija uništava ekonomiju Ovakvo ponašanje državne administracije, koja jednima pogoduje a druge gazi, osim što je nepravedno, ima i ogromne negativne efekte na ekonomiju i cijelo društvo. Ekonomija nije Todorić, nego 100 tisuća malih firmi, a one rade sve bolje

Mali i srednji poduzetnici zapravo su temelj ekonomije, zapošljavaju najveći broj ljudi, rastu, izvoze, i svaka pametna država im nastoji na sve moguće načine olakšati posao - ukloniti bespotrebne barijere, imati pozitivan odnos prema njima, jer od njihovog razvoja u konačnici korist imaju svi - i vlasnici, i radnici i država.

No hrvatska administracija to ne razumije, a rezultati njihovog rada su vidljivi - prestigle su nas nekada siromašne zemlje poput Češke i Slovačke, a pri dnu ljestvice u EU guramo se s Rumunjskom i Bugarskom, kojima ćemo također uskoro gledati u leđa.

Komentar: Ima li potrebe komentirati (bolesno)???

Ažurirano Srijeda, 28 Lipanj 2017 11:35
 

Najave izmjena zakonodavstva - Glas Slavonije 02.06.2017.

E-mail Ispis PDF


Probuđen strah od još veće nesigurnosti radnih mjesta

NAJAVE IZMJENA RADNOG ZAKONODAVSTVA
Sindikati upozoravaju na enorman rast rada na određeno i agencijskog rada u Hrvatskoj

(GLAS SLAVONIJE) Dok Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavljuje izmjene Zakona o radu, a koje idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnih mjesta i novih oblika rada, hrvatski radnik strahuje od tog procesa jer je bauk nesigurnosti radnog mjesta sve veći.

Sindikati upozoravaju da prostora za daljnju flekisibilizaciju više nema te da je dosad samo išla naruku poslodavaca. Upozorava na to i istraživanje Ekonomskog instituta Zagreb, OVI indeks, razvijeno u suradnji s portalom MojPosao. Govori, istina, u prilog oporavku na tržištu rada, no ističe i rast rada na određeno. U prva četiri mjeseca 2017. godine potražnja za radnom snagom porasla je za 30 posto u odnosu na 2016., no čak 47 posto oglašenih radnih mjesta bilo je na određeno.

Iznad prosjeka EU-a

- Daljnje fleksibilizacije ne može biti, nema ni prostora, ni razloga za to. Jedina fleksibilizacija koja se smije dogoditi jest ona naruku radniku, da može pomiriti radne i privatne obveze. Pokazatelji govore da u Hrvatskoj od ukupnog broja zaposlenih njih čak 19,3 posto radi na određeno, a prosjek Europe je 12 posto - upozorava predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever. Za taj proces krivi SDP-ove vlade, Račanovu i Milanovićevu, te dodaje da tu praksu sada prihvaća i HDZ-ova.

– Fleksibilizaciji rada na štetu radnika pridonijele su upravo izmjene ZOR-a 2003., kada se snažno otvorio prostor za rad na određeno, a to je nastavljeno 2013. i 2014. Tako dalje ne može jer za posljedicu takvog sustava imamo odlazak mladih i cijelih obitelji iz Hrvatske jer ovdje, u takvoj nesigurnosti radnog mjesta, nemaju budućnosti. Odlaze i visokoobrazovani i sve to drastično smanjuje potencijale zemlje koja bilježi najveći rast udjela rada na određeno u EU-u - upozorava Sever te podastire poražavajuće brojke: “U ožujku je čak 94 posto novozaposlenih na određeno.” Na djelu su, dodaje, nesigurni oblici rada izvan svake mjere – rad na određeno, rad preko agencija, angažman studenata.

Nesigurni oblici rada znače nezadovoljnog radnika s manjom produktivnošću.

- Svi ti trendovi su neizbježnost. Na djelu je ljudožderski kapitalizam, profit pod svaku cijenu. Mi tu ništa ne možemo - slikovito komentira đakovački ekonimist Mirko Križić.

Na rast rada na određeno upozoravaju i u Sindikatu turizma i usluga (STUH). Upravo u turizmu ovo ističu kao boljku – brojni poslodavci rad na neodređeno zamijenili su ugovorima na određeno i sezoncima.

- Iz najava ministra Ćorića o izmjenama radnog zakonodavstva vidljiva je namjera daljnje fleksibilizacije, a već ovo što je dosad napravljeno s ugovorima na određeno poprima ozbiljne razmjere. I agencijski poslovi na putu su fleksibilizacije što ljude odvodi izvan zemlje - kaže predsjednik STUH-a Eduard Andrić.

Reforme potrebne

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca ocjenjuju da je tržište rada jedno od područja na kojemu su reforme najpotrebnije.

- Činjenica je da je od početka krize, od 2008., u porastu broj ugovora na određeno, no smatramo da s obzirom na krizu u kojoj smo bili gotovo 10 godina i u kojoj je puno poslodavaca poslovalo na rubu, to nije čudno. Do početka krize Hrvatska je imala broj takvih ugovora u skladu s prosjekom EU-a, no s krizom i nesigurnošću poslovanja taj se broj značajno povećao. U državama EU-a postoje i puno fleksibilniji oblici zapošljavanja od ugovora na određeno, koji kod nas ne postoje ili se toliko ne koriste. Dobar primjer je agencijski rad koji je u EU-u mnogo rasprostranjeniji. Dakle, treba imati širu sliku - kaže HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nataša Novaković.

Kako najave o izmjenama ZOR-a idu u smjeru daljnje fleksibilizacije radnog mjesta, a Vlada istovremeno promiče mjere za demografski oporavak, Krešimir Sever kaže kako je tu na djelu dihotomija unutar iste vlasti. Na upit hoće li dići glas protiv ovakvih najava izmjena ZOR-a, sindikalisti zasad oprezno odgovaraju. “Zasigurno ćemo organizirati industrijske akcije, no od mjerodavnih želimo čuti što se točno sprema”, kaže Andrić.

– Nastavi li se s fleksibilizacijom, nemamo izbora jer Hrvatska to ne može podnijeti. Ne može postojati takva politika koja će se do te mjere odnaroditi. Ako nam se to izmjenama ZOR-a sprema, onda na ulicu trebaju izaći svi, i radnici, i umirovljenici zbog svojih unuka, i roditelji zbog svoje djece, i mladi zbog svoje budućnosti”, kaže Sever.

Suzana ŽUPAN

MRMS: Štititi radnike i pridonijeti razvoju poduzetništva

Na naš upit o tome na što će se konkretno odnositi izmjene ZOR-a te kako komentiraju najave o daljnjoj fleksibilizaciji radnih mjesta i novim oblicima rada, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) stigao je kratak odgovor. “Promišljanja Ministarstva rada i mirovinskoga sustava usmjerena su k pronalaženju izmjena radnog zakonodavstva koje će pridonijeti razvoju poduzetništva u Hrvatskoj, a istodobno u što većoj mjeri štititi položaj radnika, u suradnji s našim socijalnim partnerima, uz istodobno kontinuirano usklađivanje s europskom pravnom stečevinom”, odgovor je Ministarstva.

Stjepan Šterc, demograf

Nesigurnost radnog mjesta okidač za iseljavanje

Najave daljnje fleksibilizacije radnih mjesta zabrinjavaju i demografe. “Od 2011. u migracijama sudjeluje više od 50 posto stanovništva u dobi od 19 do 39 godina. Od 2011. do danas napustilo nas je, prema podatcima stranih država, više od 250.000 ljudi od kojih je oko 180.000 radno aktivne dobi, dobre obrazovne strukture. To nije ruralna migracija. Hrvatsku napuštaju i nezaposleni i zaposleni, a nesigurnost radnog mjesta pokazala se kao dominantan, prevladavajući razlog”, upozorava demograf Stjepan Šterc.

Nataša Novaković, direktorica HUP-a za radne odnose i ljudske potencijale

Radne odnose fleksibilizirati u korist i poslodavca i radnika

“HUP snažno podržava intenciju MRMS-a da se iduće godine krene sa značajnim reformama, te da se radni odnosi učine fleksibilnijima na obostranu korist i poslodavaca i radnika. HUP izmjene ZOR-a smatra nužnima jer sadašnji Zakon ne prati trendove ni promjene nastale na tržištu rada zbog digitalizacije. U posljednjih 10 godina način na koji obavljamo svoje poslove drastično se promijenio, velik broj poslova može se obavljati čak i samo upotrebom pametnih telefona i prijenosnih računala. Upravo stoga mislimo da je Zakon potrebno modernizirati, omogućiti fleksibilnije mjesto rada i vrijeme rada te sukladno dobrim EU praksama uvesti nove oblike rada. Ono što također smatramo nužnim jest da se posebna pozornost pokloni malim poslodavcima te da se njima omogući jednostavnije zapošljavanje odnosno otkazivanje ugovora o radu. Iako se ZOR već nekoliko puta otvarao, mijenjao i usklađivao s pravnom stečevinom EU-a, većih promjena nije bilo, a samo usklađivanje je loše provedeno”, ističe HUP-ova direktorica za radne odnose i ljudske potencijale Nataša Novaković.

Ažurirano Srijeda, 07 Lipanj 2017 10:08
 

Novi list - Zakon o radu

E-mail Ispis PDF

28. 05. 2017.
BANSKI DVORI NE ODUSTAJU
Vlada želi fleksibilniji radni odnos, sindikati se spremaju na - rat ZAKON O RADU
Autor: Gabrijela Galić
To više nije pitanje samo sindikata, nego cijelog društva, to je pitanje budućnosti zemlje, stvaranja neprijateljskog okruženja za obitelj, mlade, djecu, mirovinski i zdravstveni sustav, kaže Krešimir Sever (Novilist.hr) ZAGREB
Nestandardno, atipično zapošljavanje, odnosno fleksibilniji oblici rada, pokazao je i novi OVI indeks Ekonomskog instituta, u porastu je u Hrvatskoj. Prije devet godina udio oglasa za posao s ugovorima na određeno vrijeme u ukupnom broju oglasa za posao bio je 20,8 posto, da bi lani porastao na 47,2 posto. Posljedica je to s jedne strane krize u kojoj su se poslodavci teže odlučivali zapošljavati radnike za stalno, ali i promjena Zakona o radu koje su olakšale zapošljavanje na određeno vrijeme te, među ostalim, značajno olabavile uvjete za poslovanje Agencija za privremeno zapošljavanje te omogućile dopunski rad.
U kojoj mjeri je fleksibilizacija radnog zakonodavstva potaknula atipično zapošljavanje svjedoče i podaci Europskog statističkog ureda prema kojima u Hrvatskoj atipični oblici zapošljavanja rastu brže nego u drugim članicama, a udio radnika koji su u nekom obliku rada na određeno vrijeme veći je od prosjeka EU-28 za više od sedam postotnih bodova. Snažnija edukacija Hrvatska, tako, ubrzano upoznaje model atipičnog rada koji je proteklih godina sve više i više pod povećalom. Ne upozorava više samo europski sindikalni pokret na pogubnost cjepkanja radnih mjesta, već i stručna javnost jer se iz istraživanja u istraživanje dokazuje kako su fleksibilni oblici rada doveli do porasta siromaštva među radnom populacijom. A to i sama Europska komisija priznaje u svojim dokumentima. U nedavnoj analizi, francuski ekonomisti Philippe Askenazy i Christine Erhel među ostalim zaključuju kako bi se politike, umjesto na fleksibilizaciju tržišta rada trebale usmjeriti na stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, kao i snažniju edukaciju nisko kvalificirane radne snage. Oni navode kako je fleksibilizacija radnih odnosa u krizi dijelom korištena kao lijek za smanjenje nezaposlenosti. No, ona ne samo da narušava kvalitetu radnih mjesta već se odražava i na smanjenje produktivnosti. Izračunali su, na primjeru Francuske – za 20 posto.
Velika gospodarstva Europe – Njemačka, Francuska, Velika Britanija, Italija – primjećuju autori, doživjele su oštar pad produktivnosti u jeku krize, između 2008. i 2010. godine, i sporo se vraćaju na razine iz predkriznog vremena. Objašnjenje tog fenomena vide u politikama zapošljavanja koje više od desetljeća promoviraju mnoge vlade. One su rezultirale smanjenjem klasičnih radnih mjesta na neodređeno, odnosno deregulacijom ugovora o radu na neodređeno vrijeme, uz istodobnu promociju atipičnih oblika rada. Mini poslovi Drugim riječima, rasli su fleksibilni oblici zapošljavanja, kao što je rad na određeno vrijeme, povremeni rad, rad sa skraćenim radnim vremenom, »nulsatni« ugovori, samozapošljavanje.
Za Hrvatsku je, pak, specifično samozapošljavanje, rad na određeno, agencijski rad te studentski rad koji se nerijetko iskorištava, odnosno pokriće je za ugašeno klasično radno mjesto koje onda dijele dva ili više studenata. Specifičnost je i stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, koje je praktično proteklih godina bilo jedina mogućnost ulaska mladih na tržište rada. No, Vlada je još svojim programom rada najavila daljnju fleksibilizaciju radnih odnosa. U ovoj godini tako će se obaviti usklađivanje Zakona o radu (ZOR) s direktivama EU-a, dok se iduće godine »otvara« kompletan zakon. U kojem smjeru, donekle oslikava sam ministar rada navodeći kako njime valja obuhvatiti nove oblike rada. A to će u praksi zasigurno značiti i mogući pokušaj reaktiviranja mini poslova, ideje koja je za SDP-ove koalicijske Vlade propala pod pritiskom javnosti.
Zbijanje redova – Sindikati ne mogu poduprijeti daljnju fleksibilizaciju radnog zakonodavstva. Ali, to više nije pitanje samo sindikata, nego cijelog društva, to je pitanje budućnosti zemlje. To je pitanje stvaranja neprijateljskog okruženja za obitelj, mlade, djecu, mirovinski i zdravstveni sustav – veli Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, izražavajući bojazan da »nas čekaju teška vremena«, a »ako padnemo na tom ispitu, gotovo je«. Nesigurni poslovi samom radniku donose niža primanja i nerijetko o takvim radnicima treba skrbiti i socijalni sustav, a s druge strane gube sustavi socijalne sigurnost i cijela ekonomija. Na taj probem ukazuju i francuski istraživači ističući kako politika zapošljavanja zasnovana na nižim troškovima rada i fleksibilnijim oblicima rada ne samo da utječe na produktivnost rada, već ugrožava i financiranje socijalnog modela države. Sindikati su još za vladine programske najave fleksibilizacije radnog zakonodavstva oštro poručili da to neće dopustiti, a žele li se obraniti, već bi sada trebali početi zbijati redove za promjene koje će brzo stići.
Ažurirano Srijeda, 07 Lipanj 2017 10:09
 

Plaća 6%

E-mail Ispis PDF

Službenicima će rasti plaća po 
2% u veljači, kolovozu i prosincu.

Osnovica za plaće bit će od 1. siječnja 5.211,02 kuna, od 1. kolovoza 5.315,24 kune i 1. studenog 5.421,54 kune. Božićnice - do Nove godine

Autor: Romana Kovačević

Osnovica za plaće u državnim službama rast će 2017. godine u tri navrata po dva posto. Prva uvećana isplata za siječanj isplatit će se na plaći u veljači, druga u kolovozu s plaćom za srpanj, treća u prosincu s plaćom za studeni.

Kako doznajemo Božićnica će biti isplaćena do 31. prosinca. Takav će sporazum u petak potpisati sindikati državnih službi koji su jučer tako dogovorili s Vladinim pregovaračkim timom. Danas bi Vlada trebala potvrditi tekst izmjena i dopuna sporazuma o plaćama te izmjene i dopune kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike.

Osnovica za plaće bit će prema dogovorenom od 1. siječnja 5.211,02 kuna, od 1. kolovoza 5.315,24 kune i 1. studenog 5.421,54. Očekuje se da će se isto primijeniti i na javne službe, jer osnovice su im uvijek bile jednake i ako bi jedni ispregovarali nešto više, uvijek se to onda primjenjivalo i na druge.

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić nakon jučerašnjih pregovora kazao je da su bili konstruktivni i na obostrano zadovoljstvo te da će sa sindikatima javnih službi pregovore o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru nastaviti u siječnju.

Komentar: Rast ili povrat???

Ažurirano Četvrtak, 22 Prosinac 2016 07:41
 

Vlada i sindikati se dogovorili

E-mail Ispis PDF

(24 sata, 21.12.2016.) Vlada i sindikati se dogovorili: Službenici će imati veće plaće

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rekao je da je danas jedno poglavlje u razgovorima zatvoreno na obostrano zadovoljstvo. Sporazum sutra ide na Vladu...Viber Email 2009. godine. Postignut je dogovor, a glavni pregovarači su ga komentirali: - Uspjeli smo se dogovoriti oko božićnice i porasta plaće, zadovoljni smo - izjavio je Dubravko Jagić, čelnik Sindikata policije dodavši da su svojim tijelima sporazum s Vladom već predstavili.

Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić rekao je da je danas jedno poglavlje u razgovorima zatvoreno na obostrano zadovoljstvo: - Premijer i moji kolege sutra će raspravljati o tekstu koji smo danas dogovorili. Bude li sve u redu, u idućim danima očekuje nas potpisivanje sporazuma - rekao je Ćorić rekavši da u ovom trenutku ne može govoriti o sadržaju ugovora. - Ugovor predviđa povećanje osnovice u nekoliko faza tijekom iduće godine - istaknuo je ministar i napomenuo da će božićnice za 2016. državnim službenicima biti isplaćene do 31. prosinca.

Ažurirano Srijeda, 21 Prosinac 2016 14:35
 
  • «
  •  Početak 
  •  « 
  •  1 
  •  2 
  •  3 
  •  4 
  •  5 
  •  6 
  •  7 
  •  8 
  •  9 
  •  10 
  •  » 
  •  Kraj 
  • »


Stranica 1 od 59

Anketa

Smatrate li da će Vlada držati dogovora oko povećanja plaća za 6 %?
 

Prijava korisnika

Tko je Online

Trenutno aktivnih Gostiju: 31